Abu Simbel – Veličanstveno svedočanstvo o moći starog Egipta

 

Istorijski lokalitet Abu Simbel jedna je od najimpozantnijih i najupečatljivijih znamenitosti koju možete posetiti na odmoru u Egiptu. Na hiljade turista svake godine dolazi da vidi ovo čudo staroegipatske arhitekture. Uz Velike piramide u Gizi i hramove i grobnice u dolini reke Nil, ovo je sasvim izvesno jedna od najznačajnijih lokacija za sve one turiste koji žele da istraže bogatu staroegipatsku istoriju.

U ovom tekstu Supernova travel vam predstavlja zadivljujuće arhitektonsko delo drevne egipatske civilizacije – hram Abu Simbel. Ukoliko se odlučite da letujete u nekom od poznatih egipatskih letovališta, kao što su Hurgada i Šarm el Šeik, pročitajte ovaj tekst i otkrijte zbog čega nikako ne smete propustiti posetu Abu Simbelu, najvećem hramu Ramzesa II, jednog od najpoznatijih egipatskih vladara.

 

Abu Simbel – ogledalo moći faraona

Komples u Abu Simbelu čine dva hrama izrađena u steni koje je podigao faraon Ramzes II u 13. veku pre nove ere. Izgradnja je trajala oko dvadeset godina, a kompleks je potpuno kompletiran 1244. godine pne. Veliki hram, posvećen egipatskim božanstvima Amonu-Ra, Ptahu i Ra-Harakhtu, visok je 33 i širok 38 metara. Mali hram izgrađen je za kraljicu Nefertari, Ramzesovu ženu i posvećen je boginji Hator. Njegova visina je 12, a širina 28 metara.

 

Veliki hram Ramzesa II

Veličanstveni spomenik sa kolosalnim kamenim stubovima koji krase ulaznu fasadu dočarava ogromnu moć Ramzesa II, jednog od najuticajnijih egipatskih vladara, i njegov pokušaj da postigne besmrtnost.

Ramzes II vladao je više od sedam decenija, a podizanje ovog hrama na pravi način ilustruje njegove vladarske ambicije. Svakom posetiocu to postaje jasno već kada se na samom ulazu u Veliki hram susretne sa četiri kolosalna sedeća stuba, po dva sa svake strane. Stubovi visine 20 metara prikazuju Ramzesa II na prestolu. Zubu vremena je najviše odolela statua koja se nalazi krajnje levo, a mnogi egiptolozi se slažu da ona najbolje i najvernije predstavlja Ramzesov lik. Nažalost, jedan od četiri kolosalna kipa je polomljen prilikom zemljotresa, o čemu svedoči deo koji se nalazi na zemlji ispred ulaza u hram.

Ispod džinovskih figura nalaze se manji kipovi koji prikazuju poražene Ramzesove neprijatelje, Nubijce, Libijce i Hetite. Takođe, tu su i kipovi koji predstavljaju članove njegove porodice, ženu Nefertari, sinove, ćerke, majku, kao i mnoge bogove i simbole moći.

Kada prođete između ovih kolosalnih stubova kroz srednjišnji ulaz, i zaoračite u unutrašnjost koja se prostire 60 metara duboko u stenu, ostaćete zadivljeni. Zidovi su ukrašeni gravurama zapanjujuće lepote na kojima su prikazani Ramzes i Nefertari kako odaju počast bogovima, kao i brojne bitke u kojima je Ramzes odneo pobedu, poput one u Kadešu.

U prvoj i glavnoj prostoriji nalazi se i osam statua boga Ozirisa sa likom faraona, visokih deset metara. Ova dvorana podeljena je u tri hodnika, a kipovi se nalaze u središnjem i najvećem delu.

U zadnjem delu hrama nalazi se svetilište, mala prostorija sa četiri kipa koji predstavljaju Ramzesa II i tri božanstva kojima je hram posvećen: Amon-Ra, Ptah i Ra-Harakhta. Ovo sveto mesto ne intrigira samo turiste, već i egiptologe širom sveta. Orijentisano je tako da do njega dopiru sunčevi zraci samo dvaputa godišnje – 20. februara i 20. oktobra. Tom prilikom, sunce osvetljava tri statue – Ramzesa, Amona i Ra-Harakhta, dok četvrta statua boga Ptaha ostaje uvek u senci, s obzirom da se ovo božanstvo povezuje sa smrću i podzemnim svetom.

 

Mali hram

Severno od Velikog hrama Ramzesa II nalazi se Mali hram, posvećen boginji ljubavi Hator, o čemu svedoče stubovi sa glavom ovog staroegipatskog božanstva. Ramzes ga je izgradio za kraljicu Nefertari, prvu od svojih osam ženu, zapamćeno po neverovatnoj lepoti.

Na ulazu u hram nalazi se šest kolosalnih kipova visokih deset metara koji prikazuju Ramzesa II i kraljicu Nefertari. Neobično je to što su figure kraljice iste veličine kao i faraonovi kipovi. Bočne statue su manje figure kraljevske dece. Unutrašnjost hrama ukrašena je hijeroglifima koji pišu priču o faraonu i njegovoj obožavanoj kraljici.

 

Abu Simbel – ponovo izgrađen hram

Današnjem posetiocu može delovati neverovatno da je sve do 1813. godine ovo čudo drevne egipatske arhitekture bilo pokriveno gomilom peska i potpuno zaboravljeno. Te godine fregmente hrama otkrio je švajcarski istraživač Žan Luj Burkhart, da bi ceo hram ponovo ugledao svetlost dana 1817, zahvaljujući Đovaniju Batisti Belzoniju, italijanskom avanturisti. U godinama i decenijama koje su usledile predano se radilo na uklanjanju peska i arheološkim istraživanjima.

Međutim, zanimljivija od samog otkrića hrama možda je priča koja se tiče njegovog preseljenja. Naime, šezdesetih godina 20. veka zbog porasta vodostaja jezera Naser i izgradnje brane u Asuanu, da bi se sačuvali, hramovi su morali da budu potpuno preseljeni na drugu lokaciju. Ovaj poduhvat urađen je u neverovatnom roku od pet godina pod pokroviteljstvom UNESCO-a.

Svaki hram pažljivo je raščlanjen, premešten i rekonstruisan na 65 metara višem nivou tako da se danas nalazi na jezeru Naser. Njegova prvobitna lokacija je potopljena. Ista sudbina bi zadesila i sam hram da se u njegovo spasavanje nije uključio UNESCO i cela međunarodna zajednica. U pravoj arheološkoj operaciji spasavanja monumentalne građevine radilo je oko 800 radnika i 100 inžinjera.

Sasvim sigurno da nije bio mali podvig premestiti dva hrama stara više od 3.000 godina, rastavljena na više od 1.000 delova pojedinačno teških preko 30 tona, i osigurati njihovo bezbedno ponovno sastavljanje. Međutim, ova „misija“ je uspešno sprovedena do kraja, a kompleks je ponovo otvoren za turističke posete 1969. godine. Danas se Abu Simbel smatra jednim od najzačajnijih dela arhitekture starog Egipta i najznačajnijih drevnih spomenika na svetu, i kao takav, deo je UNESCO-ove svetske baštine.

 

Gde se nalazi Abu Simbel i kako doći do njega?

Ovaj grandiozan spomenik star više od tri milenijuma nalazi se na jezeru Naser, u Nubijskoj oblasti na jugu Egipta, 20 kilometara od granice sa Sudanom. Od Asuana je udaljen 280 kilometara južno, a od glavnog grada Kaira čak 1.130 km.

Ukoliko letujete u poznatim letovališitima na severu Egipta, kao što je Hurgada, Dahab ili Šarm el Šeik, a želite da posetite Abu Simbel, možda je najbolja, a svakako najzanimljivija, opcija krstarenje Nilom. Od Hurgade do Abu Simbela udaljenost je oko 750 kilometara, a osim brodom, može se stići autom ili autobusom. Iz hotela u letovalištima na Crvenom moru postoje organizovane ture, kako iz onih luksuznih, poput White Beach Albatros (Hurgada), tako i iz onih niže kategorizovanih, kao što je, primera radi, hotel Falcon Hills u Šarm el Šeiku.

Za one koji nemaju mnogo vremena i ne žele da provedu više od 8 sati u vožnji do i od Abu Simbela, postoje i svakodnevne avionske ture iz Asuana (osim nedeljom), kao i letovi iz Kaira i Hurgade.

Iako se do ovog arheološkog lokaliteta dugo putuje, onog trenutka kad ga ugledate znaćete da je vredelo.